Studija koja je analizirala 12,5 milijuna istraživača pokazuje da mlađi znanstvenici češće postižu revolucionarna otkrića koja ruše postojeće paradigme.
Stariji istraživači bolji su u kombiniranju postojećih ideja na nove načine (kombinatorna kreativnost).
S godinama opada vjerojatnost objavljivanja radova koji ruše etablirane načine razmišljanja.
Primjer disruptivnog istraživanja je AlphaFold, koji je razvio 30-godišnji John Jumper.
Zapadni znanstveni sustav daje prednost iskustvu, što otežava proboj mladim istraživačima.
Zemlje s mlađom znanstvenom zajednicom, poput Kine i Indije, proizvode više revolucionarnih istraživanja.